Biciklizam

Upoznajte na biciklu svu neskrivenu ljepotu jednog života koji polako nestaje ustupajući mjesto urbanim uvjetima i vremenu koje dolazi

Biciklističke staze

Otkrijte Dalmaciju slijedeći uske i napuštene staze, zarasle vodotoke, penjite se strmim vrletima koje vode prema napuštenim selima u kojima je do jučer bujao život. Upoznajte na biciklu svu neskrivenu ljepotu jednog života koji polako nestaje ustupajući mjesto urbanim uvjetima i vremenu koje dolazi.

Upravo ponukan tim potrebama aktivnog turizma hotel «Prvan» u Vrgorcu za grupe od 8 do 10 turista s biciklima nudi nesvakidašnji doživljaj. Krstarenje na dva kotača prostorima u kojima je vrijeme stalo, u kojima istinski i zdravi život još uvijek postoje, gdje će čistoća zraka ispunjenog mirisom ružmarina, vriska i kadulje učiniti da se osjetite kao preporođeni. Iskušajte jedan poseban vid aktivnog turizma, turizma u kojem ćete Vi biti oni koji će otkrivati svijet, umjesto da Vam se on nudi od strane drugog.

Petodnevni program “Biciklističke ture” podijeljen je u pet zasebnih cjelina

Vrgoračkim poljima

Obuhvaća obilazak biciklom sva tri vrgoračka polja i to polje Buninu, pa preko mjesta Kutca polje Jezero (do Staševice) te nakon toga penjući se cestom prema mjestu V. Prolog do mjesta Podprolog te nakon toga preko Vrgoračkog mosta do polja Rastok. Nakon obilaska toga polja prometnicom Orah – Vrgorac kreće se prema Vrgorcu. Ova relacija je kao početna i najmanje zahtjevna te obuhvaća negdje oko 45 – 50 km biciklističke staze s relativno malim usponima. Zadaća je upoznati se s okolinom Vrgorca i plodnim kraškim poljima. U sklopu programa je predviđen doručak i večera dok je ručak predviđen na terenu (lunch – paketi). U polju Jezero predviđeno je razgledavanje plantaža vinove loze, a u vrgoračkom polju Rastok obilaženje plantaže jabuka i nasada jagoda.

Tragom Narona

Pravac biciklističke staze je Vrgorac – Metković – Vid (Narona) – Vrgorac i ukupne je dužine oko 84 km. U mjestu Vid predviđen je posjet najpoznatijem arheološkom nalazištu iz Rimske povijesti. Kao i prvog dana polazak je od hotela «Prvan», a dolazak je u večernjim satima. Doručak i večera su u hotelu «Prvan» ili u etno-selu Kokorići, dok je za ručak predviđen lunch-paket. Prolazeći kroz pitoreska područja doline Neretve sudionici će se upoznati s prirodnim ljepotama jedne od najljepših delti u Europi – rijeke Neretve. Dolina rijeke Neretve ne samo što je bogata ribom, nego je i stanište brojnih ptica močvarica. Trasa biciklističke staze nije toliko pretjerano zahtjevna budući da su izostali jači usponi, ali je napornija od trase prvoga dana, budući da je po kilometrima značajno duža. Posebnu draž predstavljat će, sasvim sigurno, najbogatije arheološko nalazište iz rimskog doba u Vidu (nekadašnjoj Naroni) koja se uskoro preuređuje kao muzej. Prilika koja se ne smije propustiti.

Planinska staza

Daleko najzahtjevnija staza, pravi umor za mišiće i izazov za bicikliste. Trasa kreće iz Vrgorca preko mjesta Prapatnice i Stilja ide prema predjelu Lukovi te dalje do Miline zaside. Tu se spušta prema mjestu Mijaca odakle ide prema mjestu Žlibina, nakon čega se uspinje do mjesta Poljica (Igrišće) te dalje južno prema Kozici (Antunovići), spušta se na DC 62 i nakon toga ide prema Vrgorcu. Trasa u svojoj konačnici ima oko 100 km od čega 50% uspona. Doručak i večera u hotelu, dok je ručak kao lunch-paket predviđen na trasi.

Napoleonova staza

Jedna od najpoznatijih znamenitosti francuske vladavine na ovim prostorima jest izgradnja tzv. «Napoleonove ceste» koju je izgradio čuveni francuski maršal Marmont. Dugo godina prometna žila kucavica u posljednje je vrijeme malo izgubila na važnosti u korist znatno prometnije relacije Vrgorac – Ravča – Makarska. Međutim, iako su prošli vjekovi, među rijetkim žiteljima ovoga slabo naseljenog dijela vrgoračkog kraja još uvijek vlada živo svjedočanstvo o Napoleonu koji je u kratkom vremenu vladavine izgradio mnogo. Upravo u čast njemu četvrtog dana programa organizira se biciklistička tura zvana «Napoleonova staza» koja ide od Vrgorca do prijevoja «Turija» tj. do spomen-ploče graditeljima ceste i nazad. Ova relacija ima manji broj uspona i padova, a ukupne je dužine oko 70 km. Kao i kod prethodnih tura doručak i večera su organizirani u hotelu, dok je ručak predviđen na terenu kao lunch-paket. U mjestu Rašćane predviđen je posjet naselju Veliki Godinj, mjestu koje je raritet urbanog graditeljstva u selu koje je gotovo napušteno.

Od Pakline do Međugorja

Završna peta etapa biciklista kreće se prema «Paklini», jedinom rudniku prirodnog katrana u Europi, u polju Bunina. Nakon toga biciklisti kreću relacijom preko Vrgorca u pravcu državne granice s BiH (strani državljani obvezno ponijeti putovnice za prelazak državne granice!). Put nakon toga ide u pravcu mjesta Ljubuškog te posjet slapovima Kravice.
Nakon posjeta slapovima kreće se dalje prema Međugorju. U Međugorju je predviđeno kraće zadržavanje (eventualno kraće posjećivanje vjerskih objekata ili šoping) te nakon toga povratak prema Vrgorcu. Cjelokupna trasa kretanja duga je 70 km. Ručak je predviđen u poslijepodnevnim satima u Vrgorcu ili etno-selu Kokorići odakle se nakon kraćeg odmora kreće u polje Jezero i na vožnju drevnim drvenim lađama.
Nakon završetka veslačke dionice i vožnje lađama završava se petodnevni odmor biciklističkog upoznavanja Dalmacije i kraćeg posjeta BiH.

Put Biokova

Biciklistička cestovna staza „Put Biokova“ duga 52 kilometar staza je zaboravljene Dalmacije u kojoj se isprepleće bogatstvo netaknute prirode i rustikalnih zaseoka.  Iz Vrgorca prema selu Kotezi krećete laganim spustom s kojeg se pruža pogled na osunčano polje Bunina, zaseoke i slikovita naselja te „Paklinu“ – zatvoreni povijesni rudnik bitumena na njegovom rubnom dijelu. U Kotezima pogledajte povijesni biser, malu kapelicu Sv. Ante Pustinjaka u kojoj su još u vrijeme turske vladavine franjevci držali obrede. U neposrednoj blizini nalazi se i arheološki park Opletje sa srednjovjekovnim grobljem. Ravnicom nastavljate prema selu Kokorići i malim obrađenim poljima najslađe vrgoračke jagode. U Kokorićima nezaobilazan je posjet dalmatinskom selu tradicionalne kamene arhitekture prepunom povijesne i kulturne baštine Etno selu Kokorići. Autohtona ruralna cjelina, guvna, bunari, staje, pojate, kuće, konobe, kula Prže Prvana, stara srednjovjekovna crkva sv. Ante, odraz su pučkog graditeljstva i pod konzervatorskom su zaštitom te su danas obnovljena cjelina i turistička atrakcija nagrađivana kao primjer ruralnog turizma.

Tri polja

U zagrljaju boja i mirisa vrgorskih polja Rastok, Jezero i Bunina kroz koja vijuga rječica Matica na 47 kilometara dugoj cestovnoj stazi na kojoj se izmjenjuju lagani usponi i odmarajuća spuštanja očekuju vas očaravajuće vizure pitomih polja u kršu. Iz Vrgorca vas cestovna staza kreće spuštati put sela Banja i Orah, prateći rub polja Rastok, nakon čega slijedeći oznake biciklističke staze ulazite u srce tog polja prepunog nasada vrgoračkih jagoda. Poljskom cestom prelazite cijelom širinom polja Rastok dok se u daljini nadvija Vrgorac i veličanstveni oštri vrh planine Matokit. Oznake biciklističke staze vode vas ravnicom do sela Podprolog nakon kojeg slijedi lagani uspon do sela Veliki Prolog poznatog po tradicionalnoj svetkovini Velike Gospe.

Mate svjetski

Upustite se u pustolovinu i krenite stazom jednog od najvećih globetrottera svih vremena, Mate Svjetskog, Vrgorčanina koji je početkom 20. stoljeća u 19 godina neprekidnog putovanja samostalno otkrivao svijet prešavši preko 360.000 kilometara na pet kontinenata. Iznimno zahtjevna planinska biciklistička cestovna staza duga 51 km vodi vas od Vrgorca put Prapatnica i Matinih rodnih Stilja iz kojih se otisnuo u svoju životnu avanturu. Na Stiljima pogledajte jednu od najvećih nekropola stećaka, a onda uronite u dašak planine. Nakon zahtjevnog uspona, osvježite se planinskim zrakom na vidikovcu Milina zasida gdje s 920 metara nadmorske visine puca pogled na imotsko Modro i Crveno jezero. Time je završio 18 kilometarski naporni uspon, a kao nagrada slijedi 30-ak kilometara laganog spuštanja kroz obrađene dolce i proplanke Kozičkih Poljica te fantastičnih zabiokovskih vizura brda Šibenik i Mihovil. Nakon prolaska kroz selo Kozica staza se spaja s starom Napoleonovom cestom. Time ste zaokružili planinski dio Vrgorske krajine i ponovno stigli do Vrgorca.

Put Biokova

Biciklistička cestovna staza „Put Biokova“ duga 52 kilometar staza je zaboravljene Dalmacije u kojoj se isprepleće bogatstvo netaknute prirode i rustikalnih zaseoka.  Iz Vrgorca prema selu Kotezi krećete laganim spustom s kojeg se pruža pogled na osunčano polje Bunina, zaseoke i slikovita naselja te „Paklinu“ – zatvoreni povijesni rudnik bitumena na njegovom rubnom dijelu. U Kotezima pogledajte povijesni biser, malu kapelicu Sv. Ante Pustinjaka u kojoj su još u vrijeme turske vladavine franjevci držali obrede. U neposrednoj blizini nalazi se i arheološki park Opletje sa srednjovjekovnim grobljem. Ravnicom nastavljate prema selu Kokorići i malim obrađenim poljima najslađe vrgoračke jagode. U Kokorićima nezaobilazan je posjet dalmatinskom selu tradicionalne kamene arhitekture prepunom povijesne i kulturne baštine Etno selu Kokorići. Autohtona ruralna cjelina, guvna, bunari, staje, pojate, kuće, konobe, kula Prže Prvana, stara srednjovjekovna crkva sv. Ante, odraz su pučkog graditeljstva i pod konzervatorskom su zaštitom te su danas obnovljena cjelina i turistička atrakcija nagrađivana kao primjer ruralnog turizma.

Tri polja

U zagrljaju boja i mirisa vrgorskih polja Rastok, Jezero i Bunina kroz koja vijuga rječica Matica na 47 kilometara dugoj cestovnoj stazi na kojoj se izmjenjuju lagani usponi i odmarajuća spuštanja očekuju vas očaravajuće vizure pitomih polja u kršu. Iz Vrgorca vas cestovna staza kreće spuštati put sela Banja i Orah, prateći rub polja Rastok, nakon čega slijedeći oznake biciklističke staze ulazite u srce tog polja prepunog nasada vrgoračkih jagoda. Poljskom cestom prelazite cijelom širinom polja Rastok dok se u daljini nadvija Vrgorac i veličanstveni oštri vrh planine Matokit. Oznake biciklističke staze vode vas ravnicom do sela Podprolog nakon kojeg slijedi lagani uspon do sela Veliki Prolog poznatog po tradicionalnoj svetkovini Velike Gospe.

Mate svjetski

Upustite se u pustolovinu i krenite stazom jednog od najvećih globetrottera svih vremena, Mate Svjetskog, Vrgorčanina koji je početkom 20. stoljeća u 19 godina neprekidnog putovanja samostalno otkrivao svijet prešavši preko 360.000 kilometara na pet kontinenata. Iznimno zahtjevna planinska biciklistička cestovna staza duga 51 km vodi vas od Vrgorca put Prapatnica i Matinih rodnih Stilja iz kojih se otisnuo u svoju životnu avanturu. Na Stiljima pogledajte jednu od najvećih nekropola stećaka, a onda uronite u dašak planine. Nakon zahtjevnog uspona, osvježite se planinskim zrakom na vidikovcu Milina zasida gdje s 920 metara nadmorske visine puca pogled na imotsko Modro i Crveno jezero. Time je završio 18 kilometarski naporni uspon, a kao nagrada slijedi 30-ak kilometara laganog spuštanja kroz obrađene dolce i proplanke Kozičkih Poljica te fantastičnih zabiokovskih vizura brda Šibenik i Mihovil. Nakon prolaska kroz selo Kozica staza se spaja s starom Napoleonovom cestom. Time ste zaokružili planinski dio Vrgorske krajine i ponovno stigli do Vrgorca.

Preuzmite naše biciklističke mape